 |
SMANJENJE KOLIČINE BIORAZGRADIVOG OTPADA ZA 90% |
- Sveučilišni diplomski studij na PMF-u, Fizika okoliša koji ima nekoliko kolegija vezanih na ovaj cilj: Meteorologija, Klimatski sustav, Ekstremne promjene u okolišu i Atmosfersko onečišćenje
- Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, u sklopu smjera Zaštita okoliša, direktno se obrađuju smjernice i metodologije za adaptaciju održivog razvoja i to kroz kolegije: Jedinične operacije u zaštiti okoliša, Održivi razvoj u priobalju, Kemija i zaštita mora, Kataliza u zaštiti okoliša, Elektrokemijske tehnologije u zaštiti okoliša i Održive tehnologije i razvoj.
- Diplomski studij građevinarstva na FGAG-u, na smjeru Hidrotehnika obrađuje probleme upravljanja vodnim resursima u kontekstu rastućih klimatskih rizika, upravljanje sustavima vodoopskrbe i kanalizacije s aspekta održivog razvoja i smanjenja otiska korisnika i korištenje malih elektrana za proizvodnju energije. Navedene teme su obrađene kroz kolegije Integralno upravljanje vodnim resursima, Zaštita voda i pročišćavanje komunalnih otpadnih i oborinskih voda, Iskorištenje vodnih snaga.
- Centar za transdisciplinarno promicanje održivog razvoja - OdRa-ST pri Filozofskom fakultetu, koji je prvenstveno i osnovan s ciljem provedbe globalnih strategija održivog razvoja nudeći složena i inovativna rješenja problemima i pitanjima suvremenog života. Konkretno kolegiji kroz koje se to manifestira su Utjecaj klimatskih promjena, Čovjek, zdravlje i okoliš, Zaštita okoliša i Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj.
- Na FESB-u se direktno obrađuje energetsku učinkovitost kroz kolegije Racionalno korištenje energije i Energetska učinkovitost u zgradarstvu.
- Na sveučilišnom odjelu za studije mora se kroz odjeljenje Ekologija i zaštita mora povodi mulitidsciplinarna edukacija na temu održivog upravljanja i korištenja mora koje se veže i na utjecaje klimatskih promjena kroz povećanje razine, ali i temperature mora.
Studenti često donose svježe perspektive i inovativna rješenja na probleme klimatskih promjena. Njihova sposobnost razmišljanja izvan okvira može pridonijeti razvoju učinkovitijih strategija za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, što je posebno važno u kontekstu Europskog zelenog plana koji teži postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Četvrti po redu Međunarodni susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj ZORH - je nastao kao inicijativa studenata, a postao je mjesto rezervirano za susrete, razmjenu mišljenja i iskustava te uspostavu suradnje među sudionicima s visokih učilišta, instituta i gospodarstava iz raznih europskih zemalja. Četvrti Međunarodni ZORH susret su organizirali studenti Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Fakulteta materijala, metalurgije i recikliranja Tehničkog univerziteta u Košicama, u suradnji s Alijansom Europskog sveučilišta mora (SEA-EU) te Studentskom sekcijom Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. Dalje, na Filozofskom fakultetu okviru ciklusa 'Sociološki razgovori' održano je predavanje na temu Mladi i klimatske promjene dok je Pravni fakultet, u sklopu cjeloživotnog obrazovanja, organizirao međunarodnu ljetnu školu ENVIRONMENTAL PROTECTION ISSUES - YESTERDAY, TODAY, TOMORROW?, s ciljem obrade problema zaštite okoliša i pratećih elemenata s pravne perspektive.
Na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije su kroz 2023. godinu održane završne radionice projekta CAAT i COMON s temama prognoze utjecaja zagađenja na priobalne vode, uzimajući u obzir i rastuće pritiske uslijed klimatskih izazova, te programe monitoringa.
Održana je i završna radionica projekta HATCH, koji je uključivao upravljanje podacima, te izrade smjernica za prostorne planiranje obalnih područja s ciljem osiguravanja dugoročne održivosti okoliša.
Istraživanje
Tijekom 2023. godine, znanstvenici Sveučilišta u Splitu kroz provedbu različitih istraživačkih projekata značajno su doprinijeli edukaciji šire javnosti o utjecaju klimatskih promjena na okoliš. Njihov rad nije se odnosio samo na znanstvenu zajednicu, već je imao direktan utjecaj na lokalnu zajednicu i širu javnost, osobito u pogledu odgovora na rast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama. Projekti kao što su SHExtreme, ARGAS i StVar-Adri pomogli su u podizanju svijesti o ovom rastućem problemu te su pružili praktične smjernice za prilagodbu lokalnih zajednica.
Dodatno, istraživanja provedena kroz projekte SeCure i Monitoring zaslanjenja voda i poljoprivrednih tala na području doline Neretve za razdoblje 2019. do 2023. (u suradnji s državnom agencijom Hrvatske Vode), bila su usmjerena na analizu procesa zaslanjivanja priobalnih vodonosnika. Ovaj fenomen, uzrokovan klimatskim promjenama, izravno utječe na lokalno stanovništvo i poljoprivredu, posebno u regijama poput doline Neretve, gdje zaslanjivanje tla i voda predstavlja ozbiljan izazov za agronomiju i održivost poljoprivredne proizvodnje.
Kroz niz istraživačkih projekata, uključujući (CAAT, COMON i Dsolve), znanstvenici Sveučilišta pružili su podršku regionalnim i lokalnim jedinicama samouprave u donošenju odluka vezanih uz praćenje kakvoće priobalnog mora i razvoj novih metoda monitoringa. Ove aktivnosti omogućile su bolje pripreme za rastuće izazove klimatskih promjena i pritiske uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Uz to, 2023. godine Sveučilište je sudjelovalo u jednogodišnjem bilateralnom projektu s norveškim partnerom (RESCOP), čiji je cilj primjena metoda daljinskog istraživanja za prostorno planiranje priobalnih područja. Ovaj projekt fokusiran je na smanjenje negativnih posljedica antropoloških pritisaka i klimatskih promjena, pružajući inovativna rješenja za upravljanje tim prostorima. Sve ove aktivnosti potvrđuju posvećenost Sveučilišta u Splitu pružanju konkretnih znanstvenih rješenja koja direktno koriste lokalnoj zajednici u borbi protiv klimatskih izazova.
Također, Udruga Alumni Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu provela je project “UniCompoST Učionica” u čijem fokusu je bio razvoj znanja i vještina u području gospodarenja otpadom, kružne ekonomije i održivog razvoja kod mladih osoba u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja, nužnih za zelenu transformaciju zajednice. Također, kreirana je i web platforma.
| 109 ZNANSTVENIH RADOVA | 3.541 CITATA | 7.938 PREGLEDA | 45% U MEĐUNARODNOJ SURADNJI |
Posebna pažnja posvećena je turizmu u Splitu, koji, iako donosi ekonomske prednosti, također predstavlja značajan rizik za socio-kulturološko tkivo grada. Kako bi se osigurala održivost turizma u kontekstu rastućih izazova, uključujući i klimatske promjene, Sveučilište u Splitu sudjeluje u projektu SmartCulTour financiranom iz programa Obzor2020. Ovaj projekt ima za cilj razvoj modela održivog turizma koji je prilagođen lokalnim specifičnostima, ali i izazovima koje donosi klimatska kriza. Cilj je očuvati kulturni identitet grada, dok se istovremeno potiče turizam koji je ekološki i društveno prihvatljiv. Osim toga, kroz Centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju - STIM-REI, Sveučilište u Splitu aktivno proučava utjecaj klimatskih promjena na obalna područja u sklopu aktivnosti usmjerenih na temu Voda i okoliš,. Poseban fokus je na zaštiti obalnih područja i prilagodbi ekosustava novonastalim klimatskim uvjetima.
Jedan od ključnih projekata na kojem sudjeluju znanstvenici Sveučilišta je SEA FENNEL4MED, koji se bavi analizom i razvojem održivih metoda uzgoja morske hrane otpornog na klimatske promjene, s posebnim fokusom na područje Mediterana. Cilj ovog projekta je osigurati stabilnost u proizvodnji hrane iz mora, koja je od vitalnog značaja za prehrambenu sigurnost i ekosustave u regiji. Na sličan način, projekt VALMEDALM bavi se razvojem strategija za prilagodbu malih poljoprivrednih sustava klimatskim promjenama. Kroz ovaj projekt razvijaju se metode koje će pomoći poljoprivrednicima da se nose s izazovima poput suša, promjena u oborinama i zaslanjivanja tla, čime se direktno utječe na održivost poljoprivredne proizvodnje u regijama poput Mediterana. Ovi projekti demonstriraju kako Sveučilište u Splitu aktivno sudjeluje u kreiranju održivih rješenja koja povezuju znanost, tehnologiju i praksu u suočavanju s klimatskim izazovima.
Društveni doprinos
Sveučilište u Splitu je za potrebe Grada Split izradilo Strategiju razvoja do 2030. u skladu s ciljevima Agende 2030, obrađujući tematske cjeline Društvo, Gospodarstvo, Urbano okruženje, i Institucionalni okvir. U kontekstu klimatskih promjena, posebno je analizirana cjelina Urbano okruženje kroz smjernice i akcije definirane unutar segmenta UO1-7 - Mapiranje izloženosti prirodnim rizicima i klimatskim opasnostima. Ovaj dio strategije usmjeren je na identifikaciju i procjenu rizika uzrokovanih klimatskim promjenama, s ciljem pripreme i prilagodbe urbanih područja.
Adaptacija strategije je dinamičan proces koji se razvija i prilagođava kroz kontinuirani rad, te je isti nastavljen tijekom 2023. godine, osiguravajući tako da pristupi ostanu relevantni i utemeljeni na najnovijim podacima i istraživanjima.
Sveučilište svojim znanstvenim radom aktivno doprinosi edukaciji šire javnosti o važnosti klimatskih promjena i njihovom utjecaju na okoliš. To uključuje i projekte navedene u prethodnim poglavljima, koji su usmjereni na podizanje svijesti i razvijanje rješenja za suočavanje s klimatskim izazovima, čime se značajno doprinosi lokalnoj zajednici i regiji.
U okviru projekta Blue-Connect, Sveučilište u Splitu, u suradnji s brojnim visokim učilištima u Hrvatskoj, organiziralo je 2023. godine Europsku noć istraživača. Ovaj događaj imao je za cilj podizanje svijesti šire javnosti o ključnim prioritetima kao što su zdravlje i borba protiv raka, prilagodba klimatskim promjenama, zaštita oceana, zdravlje tla i hrane te razvoj zelenih gradova. Također, u sklopu istih aktivnosti, održana je i manifestacija Festival znanosti, koja je 2023. godine bila posvećena temi Priroda i društvo. U okviru festivala, organizirane su brojne aktivnosti s naglaskom na podizanje svijesti učenika, studenata i građana o utjecaju klimatskih promjena na svakodnevni život suvremenog čovjeka.
U istom razdoblju, Sveučilište u Splitu bilo je domaćin i organizator međunarodnog događanja Falling Walls, koje okuplja znanstvenike iz cijelog svijeta s ciljem razvoja globalne perspektive usmjerene prema inkluzivnom i održivom pristupu. Ovaj događaj naglašava važnost suradnje i inovacija u kreiranju održive budućnosti.
Osim znanstvenih manifestacija, Sveučilište je podržalo i IT događanja poput Hack4Split2023 i SplitTech. Iako tehnološki orijentirani, ovi su događaji u 2023. godini bili obilježeni zelenim inovacijama koje su imale za cilj povećanje održivosti i otpornosti na klimatske rizike, čime su također pridonijeli širenju ekološke svijesti.
Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu dala je svoj doprinos ovim nastojanjima kroz niz izložbi i radionica u sklopu projekta Homo Aquaticus: HABITAT ST21. Ovaj projekt istražuje potencijalne implikacije globalnih klimatskih, tehnoloških, ekonomskih i političkih promjena unutar lokalnog konteksta Jadrana, s posebnim fokusom na budućnost i izazove s kojima će se suočiti ova regija. Kroz umjetnički izraz, projekt doprinosi podizanju svijesti o utjecaju klimatskih pritisaka na zajednice i okoliš.
Poslovanje
Sveučilište u Splitu aktivno sudjeluje u provedbi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), kroz koji se svi EU projekti provode u skladu s horizontalnim politikama Europske unije. Ovi projekti imaju za cilj poticanje održivog razvoja, posebice kroz mjere koje pozitivno utječu na klimatske izazove, povećanje učinkovitosti resursa te promicanje načela zelenog rasta.
Jedan od ključnih doprinosa Sveučilišta ovom cilju dolazi od Studentskog centra, koji je značajno smanjio onečišćenje povezano s upravljanjem biorazgradivim otpadom iz studentskih restorana. Studentski centar nabavio je uređaj za dehidriranje i razgradnju biorazgradivog otpada. Budući da su restorani Studentskog centra godišnje generirali više od 100 tona biorazgradivog otpada, uvođenje dehidratora i digestora značajno je smanjilo količinu otpada, na oko 20 tona. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema smanjenju ekološkog otiska Sveučilišta i doprinosi širem cilju održivog upravljanja otpadom.
Mjerenje količine energije iz obnovljivih izvora
Posljednjih nekoliko godina uvedeno je praćenje energije generirane na onim sastavnicama koje imaju ugrađene solarne panele te hibridni energetski modul koji objedinjuje korištenje Sunčeve energije i energije vjetra, te u 2023. godini ona iznosi oko 460 GJ, što je povećanje za preko 100 GJ u odnosu na 2022. godinu.
Suradnja s nevladinim organizacijama
Studenti Filozofskog fakulteta u sklopu kolegija "Stručna praksa u nastavnoj bazi" ostvaruju suradnju i stječu radno iskustvo u mnogim nevladinim organizacijama, poput udruga Sunce i Zdravi grad. Educirajući se o različitim okolišnim problemima i istražujući moguća rješenja stručnim i istraživačkim radom sudjeluju u zaštiti prirode i okoliša smanjujući učinak klimatskih promjena. Sudjelujući u programima i projektima ovih i drugih udruga i organizacija promiču se ideje o unaprjeđenju kvalitete življenja, odnosno inovativnog, zdravog, održivog i cjelovitog razvoja pojedinaca, organizacija i lokalnih zajednica
