Svijet bez gladi

45 DIPLOMIRANIH STUDENATA U PODRUČJU POLJOPRIVREDE I AKVAKULTURE

Studijski program koji posebno doprinosi ovom cilju je sveučilišni preddiplomski studij Mediteranske poljoprivrede, koji obrađuje poljoprivredu karakterističnu za Mediteran, tj. poljoprivredne kulture koje imaju dugu prisutnost i tradicijsku vrijednost na području Dalmacije, a najistaknutiji su vinogradarstvo i maslinarstvo. Također se ističu i sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Prehrambene tehnologije, sveučilišni prijediplomski studij Biologija i tehnologija mora, sveučilišni diplomski studij Morsko ribarstvo te sveučilišni preddiplomski studij Hotelijerstva i gastronomije. 
U akademskoj godini 2022./2023. diplomiralo je ukupno 3653 studenata, a spomenute studijske programe u akademskoj godini 2022./2023. završilo je njih 96. 
 
Istraživanje
Istraživači sa Sveučilišta u Splitu aktivno sudjeluju u brojnim projektima usmjerenim na razvoj održive poljoprivrede, poboljšanje sigurnosti hrane te primjenu inovativnih tehnologija i metoda u agronomiji. Poseban fokus stavlja se na unapređenje poljoprivredne proizvodnje u mediteranskoj regiji, poznatoj po bogatoj poljoprivrednoj tradiciji i dugogodišnjim konvencionalnim agronomskim praksama. Međutim, suočeni s izazovima klimatskih promjena, tradicionalne metode često postaju neučinkovite, što dovodi do smanjenja prinosa i produktivnosti usjeva, a time i do nižih prihoda za lokalne poljoprivrednike.
Jedan od ključnih projekata u ovom kontekstu je VALMEDALM - projekt usmjeren na valorizaciju mediteranskih voćnjaka badema putem primjene integriranih strategija međuusjeva kao dio integriranih i održivih strategija koje istovremeno uzimaju u obzir ekonomske, društvene i ekološke aspekte. Ovaj pristup ne samo da doprinosi očuvanju ekosustava i prilagodbi klimatskim promjenama, već također pomaže malim poljoprivrednim gospodarstvima u povećanju prihoda, što je posebno značajno u zemljama s nižim prinosima i manjom razinom valorizacije usjeva. Tako se nastoji osigurati dugoročna održivost i otpornost mediteranske poljoprivrede te podržati lokalne zajednice u postizanju stabilnijih ekonomskih uvjeta.
 

27 ZNANSTVENIH RADOVA

569 PREGLEDA

149 CITATA

22,2% U MEĐUNARODNOJ SURADNJI

U završnoj godini projekta pod nazivom Box Tree Moth: Potential for Using SIT, Mating Disruption and Other IPM Tools to Eradicate Box Tree Moth Incursions in the U.S., znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu istražuju inovativne metode praćenja i suzbijanja štetnika šimširovog moljca u Splitsko-dalmatinskoj županiji i širem području Hrvatske. Glavni cilj ovih istraživanja je primjena razvijenih metoda za efikasnu kontrolu šimširovog moljca u Sjedinjenim Američkim Državama, omogućavajući tako prenošenje znanja i inovacija između kontinenata. Paralelno s ovim projektom, istraživači sudjeluju i u programu PRIMA kroz projekt BioProMedFood, u kojem proučavaju dva napredna i održiva koncepta - bioaktivne komponente i biozaštitne kulture. U zadnjoj godini provedbe projekta istraživači su sudjelovali na izradi koncepta produženja roka trajanja lako kvarljive mediteranske hrane te unapređenju sigurnosti i kvalitete proizvoda iz ove regije. Nadalje, u zadnjoj godini provedbe projekt FF-IPM ima za cilj unaprijediti zaštitu voćarskih kultura kroz razvoj alternativnih metoda koje su ekološki prihvatljivije i znatno smanjuju potrebu za pesticidima. U sklopu ovog projekta, znanstvenici rade na inovativnim pristupima proizvodnji koji omogućuju kontroliranu i ciljanu primjenu zaštitnih sredstava, umjesto široke primjene pesticida. Time se ne samo smanjuje količina pesticida u proizvodnji za čak 50%, već se također doprinosi očuvanju okoliša i zdravlja ljudi, dok se istovremeno osiguravaju visoki prinosi i smanjuju gubici uzrokovani štetnicima. Kroz integrirani pristup u kontroli štetnika, FF-IPM nastoji uvesti metode koje podržavaju dugoročnu održivost i otpornost voćarskih kultura na štetne utjecaje, što je od izuzetne važnosti u kontekstu klimatskih promjena i potrebe za očuvanjem biološke raznolikosti u poljoprivredi. Svaki od ovih projekata donosi konkretne inovacije i rješenja koja će dugoročno koristiti okolišu, poljoprivrednicima, proizvođačima hrane te unaprijediti kvalitetu proizvoda za potrošače.
 
Također, profesori sa Sveučilišta u Splita su objavile, zajedno sa međunarodnim kolegama, nekoliko radova na temu kvalitete poljoprivredne proizvodnje kao što je Food quality 4.0: From traditional approaches to digitalized automated analysis.
 
Društveni doprinos
Sveučilište u Splitu, u suradnji s lokalnim organizacijama, aktivno je uključeno u niz inicijativa usmjerenih na podršku ugroženim skupinama kroz osiguravanje pristupa zdravoj hrani i edukaciju o pravilnoj prehrani. Kroz ove aktivnosti, zajednici su pružene ne samo konkretne namirnice i resursi već i znanje o važnosti zdrave prehrane te uvid u značaj održive poljoprivrede za zdravlje i dobrobit stanovništva. Edukativni programi, koji su obuhvatili različite dobne skupine, dodatno su istaknuli važnost prehrambenih navika i načina na koji lokalna poljoprivreda može podržati održivost zajednice.
Stručnjaci Sveučilišta također su izradili sveobuhvatan Strateški plan razvoja poljoprivrede Primorsko-goranske županije (PGŽ) za razdoblje od 2023. do 2027. godine, projekt koji je rezultat rada kroz 2022. i 2023. godinu. Plan uključuje detaljnu analizu trenutnog stanja poljoprivrede u županiji te definira 16 ključnih mjera za unapređenje sektora.
Tijekom 2023. godine održan je niz predavanja i seminara na temu održive poljoprivredne prakse. Tako su u okviru 25. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2023 stručnjaci Sveučilišta u Splitu održali okrugli stol na temu “Maslina i klimatske promjene”. Također, u sklopu 4. Međunarodne ZORH konferencije, profesori su održali niz predavanja o utjecaju klimatskih promjena na razne poljoprivredne vrste. Isto tako, u okviru Europske noći istraživača 2023. održano je niz edukativnih predavanja i radionica kao što je “Kako uhvatiti kukca?”. 
 
Poslovanje
Studenti Sveučilišta u Splitu mogu koristiti subvencioniranu prehranu putem Studentskog centra, koji, u suradnji s nadležnim ministarstvom, omogućava povoljnije cijene obroka. U ponudi su raznovrsni dnevni obroci u osam restorana smještenih na fakultetima i u studentskim domovima, a informacije o menijima i lokacijama dostupne su na web stranicama Studentskog centra. Zahvaljujući subvenciji koja iznosi do 71,24%, studenti plaćaju prosječno 0,85 eura po obroku, dok ostali korisnici mogu uživati u obroku po cijeni od 1,70 eura. Studentski centar ulaže u kvalitetu i raznolikost jelovnika te se, kroz dnevnu ponudu, vodi računa o mesnim i vegetarijanskim opcijama, pri čemu su namirnice prvenstveno nabavljene od lokalnih, održivih dobavljača. Time se osigurava svježina i kvaliteta proizvoda, poput pekarskih proizvoda, mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina.
Pored prehrambenih pogodnosti, Sveučilište pruža financijsku podršku studentima u vezi s plaćanjem školarina. Na pojedinim fakultetima studenti mogu biti djelomično ili potpuno oslobođeni plaćanja školarine ili im se omogućuje plaćanje u više obroka, čime se dodatno smanjuje financijski pritisak.
Jedan od značajnih indikatora u ovom cilju je količina otpada proizvedenog iz hrane. Studentski centar sustavno prati podatke o otpadu. Tijekom 2023. godine generirano je 21.9 t biorazgradivog otpada koji predan ovlaštenom sakupljaču biorazgradivog otpada. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu, kada je generirano 139 t biorazgradivog otpada. Ovakvom rezultatu doprinosi uređaj za dehidriranje biorazgradivog otpada i za njegovu razgradnju.