Uspješno održan panel Znanstveni espresso

Događanje Znanstveni espresso, održano 19. ožujka u okviru obilježavanja 50 godina Sveučilišta u Splitu, okupilo je velik broj zainteresiranih sudionika u caffe baru Tinel gdje se tražilo mjesto više.

U opuštenom okruženju, uz miris kave i osvježavajuće sokove, prisutni su imali priliku bolje se upoznati sa znanstvenim temama vođenim iskusnom moderatoricom Pinijom Poljaković.

Prvi panel ugostio je renomirane stručnjake prof. dr. sc. Sašu Mladenovića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. dr. sc. Darka Stipaničeva s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, izv. prof. dr. sc. Željanu Bašić sa Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti te izv. prof. dr. sc. Maritu Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta.

Njihova rasprava o umjetnoj inteligenciji oduševila je publiku koja je aktivno sudjelovala iznoseći vlastite perspektive i dijeleći osobna iskustva o primjeni umjetne inteligencije. Glavna tema panela bila je mogućnost zamjene ljudskog faktora u poslovanju umjetnom inteligencijom te njezin potencijalni doprinos.

Stručnjaci su zaključili da, iako umjetna inteligencija može zamijeniti određene zadatke, stvarna snaga umjetne inteligencije leži u potpori ljudskom radu i olakšavanju mnogih procesa. Odgovarajući na pitanje o moralnosti umjetne inteligencije, stručnjaci su istaknuli da čovjek ima ključnu ulogu u njezinoj kreaciji i upravljanju te da je ona samo alat koji može biti dobar ili loš ovisno o namjeni i primjeni. Također su naglasili važnost dokumentiranja razvoja umjetne inteligencije kako bi buduće generacije znale da ju je stvorio čovjek, a ne da je nastala sama od sebe.

U drugom panelu fokus je bio na zdravlju, a sudjelovale su doc. dr. sc. Tina Poklepović Peričić s Medicinskog fakulteta, dr. med. dent. Diana Aranza, mag. med. tehchn. sa Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija te dr. sc. Barbara Gilić Škugor s Kineziološkog fakulteta.

Njihova stručnost i iskustvo u području zdravstva doprinijeli su dinamičnoj raspravi punoj korisnih savjeta i informacija, a nakon rasprave sudionici su znanstvenicama postavljali razna pitanja o načinima usvajanja zdravih navika.

Znanstvenice su naglasile kako opća zdravstvena nepismenost i nedostatak informiranosti o pouzdanim izvorima informacija o zdravstvu predstavljaju ključnu prepreku u formiranju društva sa zdravijim životnim navikama. Osvrnule su se na važnost promicanja zdravijeg života u školama, pružajući svoje viđenje o potrebi zdravstvene edukacije od najranije dobi. Također su istaknule kako tjelesna kultura ne bi trebala samo ocjenjivati motoričke sposobnosti kod djece, već bi trebala promicati sve aspekte zdravlja.

Sudionicima su pružile odgovore na razna pitanja, uključujući strategije motivacije za fizičku aktivnost, preporuke za korake koje pojedinci mogu odmah poduzeti kako bi poboljšali svoj način života te mnoge druge korisne savjete.

Ovo uspješno događanje uvod je u brojne druge znanstvene panel rasprave koje se planiraju u budućnosti.